U mirisu tipičan buket Gewürztraminera: liči, latice ruže, kora citrusa, pčelinji vosak, marmelada, ananas. Ukus pun i maslenast, sa citrusno-marmeladnom notom. Srednja kiselost i laka gorčina ne dozvoljavaju da sklizne u slatkoću tipičnu za Gewürztraminer. U finišu rep od trava i minerala.
Zanimljivo
„Super Dry" na etiketi L'Oiseau Astral čita se čudno za Alzas: Gewürztraminer ovde obično ide u poluslatkom ili slatkom stilu. Razlog je prozaičan – region je jedan od najtoplijih i najsuvljih u Francuskoj, i bobica stigne da nakupi toliko šećera da je dovesti do fermentacije na nulu rezidualnog šećera predstavlja zadatak sa kvakom.
Sébastien Mann u intervjuu objašnjava da je izvući suvi stil uspeo samo kroz biodinamiku. Logika je sledeća: na konvencionalnoj agronomiji vinar se nalazi pred izborom između ranije berbe sa zelenom fenolnom gorčinom i kasne berbe sa viškom šećera. Biodinamički rad sa zemljištem i lozom pomera balans – pokožica i koštica dozrevaju ranije nego što meso nagomila suvišan šećer.
Sam naziv prevodi se kao „Astralna ptica" i upućuje na biodinamički kalendar Marije Tun, gde su sadnja, obrada i berba vezani za faze meseca i položaj planeta.
Aromatičnost
Aromatičnost: 5/5
Telo
Telo: 2/5
Kiselost
Kiselost: 3/5
Mineralnost
Mineralnost: 1/5
Funky
Tako zovemo „specijalne efekte” u prirodnim vinima: životinjske note, salamuru, kombuhu. Nizak nivo — skoro klasika. Visok — vino je vrlo neobično.Funky: 1/5
Sebastijan Man je preuzeo porodično imanje u alzaškom selu Egishajm 2009. godine – nakon staža kod Pjera Gajara u Kot-Rotiju, u Austriji i Australiji, i cele godine u Šampanji kod Bertrana Gotroa (Vouette & Sorbée). Iz Šampanje je doneo dve stvari: ljubav prema biodinamici, u koju ga je uveo Žan-Mišel Floren iz Demeter-a, i želju da pravi sopstveno penušavo vino. Sa ocem se dugo dogovarao: prvo je izmolio trideset posto najboljeg pinot noar parcele na krečnjačkim brdima, godinu dana kasnije – polovinu, a još godinu dana kasnije dobio je celu parcelu.
Do 2010. godine Sebastijan je prebacio celo imanje na biodinamiku i zamenio hemiju biljnim preparatima – vrbu, rastavić, koprivu, kamilicu i valerijanu sam priprema. Lozu tokom leta gotovo i ne reže: smatra da rezidba oduzima snagu biljci. Svoj kredo Sebastijan formuliše kratko: „Devedeset posto uspeha vina je u vinogradu, a ne u podrumu.”