Oranž vino

LakoMoćnoAromatičnoSrbijaDo 2000Ludo

64 proizvoda

Filter
Filter

64 proizvoda

Meinklang

1,750.00 RSD
 / 

Vinarija Dalia

2,100.00 RSD
 / 

Maurer Winery

2,150.00 RSD
 / 

Bikicki

2,200.00 RSD
 / 

Salaxia

2,300.00 RSD
 / 

Sanctum

2,400.00 RSD
 / 

Milan Nestarec

2,500.00 RSD
 / 

Aleksandar Todorović

2,700.00 RSD
 / 

Bikicki

2,700.00 RSD
 / 

Bikicki

2,700.00 RSD
 / 

Weingut Hummel

2,750.00 RSD
 / 

Oszkár Maurer

2,900.00 RSD
 / 

Oszkár Maurer

2,900.00 RSD
 / 

Gabriel's Wine

2,950.00 RSD
 / 

Gabriel's Wine

2,950.00 RSD
 / 

Gabriel's Wine

2,950.00 RSD
 / 

Meinklang

2,950.00 RSD
 / 

Kostić Family Winery

2,990.00 RSD
 / 

Meinklang

2,990.00 RSD
 / 

Milan Nestarec

2,990.00 RSD
 / 

Oszkár Maurer

3,250.00 RSD
 / 

Gebrale

3,300.00 RSD
 / 

Cotar

3,450.00 RSD
 / 

Kabaj

3,450.00 RSD
 / 

Čotar

3,450.00 RSD
 / 

Matic Wines

3,500.00 RSD
 / 

Oszkár Maurer

3,500.00 RSD
 / 

Oszkár Maurer

3,500.00 RSD
 / 

Bojan Baša

3,700.00 RSD
 / 

Weingut Hummel

3,700.00 RSD
 / 

Weingut Hummel

3,700.00 RSD
 / 

Bojan Baša

3,800.00 RSD
 / 

Domaine du Petit Bouchon

3,800.00 RSD
 / 

Bojan Baša

3,900.00 RSD
 / 

Bojan Baša

3,900.00 RSD
 / 

Weingut Loimer

4,000.00 RSD
 / 

Guerila

4,300.00 RSD
 / 

Cotar

4,600.00 RSD
 / 

Milan Nestarec

4,800.00 RSD
 / 

Vinčić

5,550.00 RSD
 / 

Kabaj

5,700.00 RSD
 / 

Klinec

5,990.00 RSD
 / 

Denis Montanar

6,200.00 RSD
 / 

Prodat

Chateau Purcari

1,750.00 RSD
 / 

Prodat

MV Vinarija

1,900.00 RSD
 / 

Prodat

MV Vinarija

1,900.00 RSD
 / 

Prodat

Oszkár Maurer

1,990.00 RSD
 / 

Prodat

Salaxia

1,990.00 RSD
 / 

Prodat

Matic Wines

2,150.00 RSD
 / 

Prodat

Oszkár Maurer

2,150.00 RSD
 / 
Oranž vino: četvrta boja

Oranž vino: četvrta boja

Oranž vino, amber, ćilibarno ili prosto oranž – sve je to jedno isto: belo vino napravljeno po nacrtima crvenog, sa bojom i strukturom kakve kod belog nema. Nije to izum vinara pankera, nego najstariji način da se napravi belo vino. U Gruziji tako rade osam hiljada godina, otkad je grožđe prvi put prevrelo u kvevriju zakopanom u zemlju, a UNESCO je 2013. taj metod uvrstio na listu nematerijalnog nasleđa čovečanstva.

Na oranž se brzo navikneš – posle njega obično belo deluje nedorečeno. Najduži red na polici kod nas je Srbija: tamjanika, grašac, morava, furmint – sorte koje se otvaraju u kontaktu sa pokožicom. Pored njih su učitelji žanra: Slovenija sa rebulom iz Brde i Gruzija sa rkaciteli iz kvevrija, pa Austrijanci, Mađari i Česi.

Oranž vino

Kako se pravi oranž vino

Šema je jednostavna i stara: belo grožđe se izgnječi i ne cedi, a sok vri zajedno sa pokožicom – danima, nedeljama, kod najupornijih mesecima. Sve što se u belom vinarstvu baci sa kominom ovde ostaje u vinu: pigmenti pokožice daju boju, tanin iz nje stisak, a koštice i peteljke gorčinu. Odatle i najveći nesporazum oko oranža: ćilibarnu boju ljudi shvataju kao oksidaciju. Boja je iz pokožice. Oksidativan je samo onaj oranž kod kog je vinar tako hteo, pa je vino držao bez zaštite od vazduha. A suvo voće i orah donose vreme i kiseonik: čelik gotovo ne diše i čuva svežinu, drvo i glina dišu, pa posle dugog odležavanja u njima – bilo u kvevriju, bilo u starom buretu – oranž ode u orah, med i suvu jabuku.

Maceracija oranž vina: dani, nedelje, meseci

Vreme na pokožici je glavno podešavanje oranža. Nekoliko dana – to je belo vino koje se tek malo opalilo na suncu. Dve-tri nedelje – i u čaši je suvo voće, a tanin već pecka. Posle više meseci u kvevriju vino postaje ćilibarno, usložnjava se, uzima ukus i aromu iz pokožice. Sorta je druga: aromatične tamjanika, muskateler i traminac od kontakta sa pokožicom govore samo glasnije, a neutralni grašac i rebula dobijaju teksturu. Oranžu često treba da prodiše: sat u dekanteru – i to je već drugo vino.

Uz šta se pije oranž

Zovite oranž tamo gde obična vina zakažu: uz začinjeno, kiselo, dimljeno, fermentisano. Pečena paprika sa ajvarom, pljeskavica sa kajmakom, sarma. Kari, kimči, tom jam, humus sa tahini pastom – i tu takođe. Najlakše je početi od tvrdog, dugo odležalog sira i šake oraha. Služite na 12–14 °C.

Oranž, ćilibarno ili amber?

Reč „oranž“ pojavila se tek 2004. godine: britanski uvoznik Dejvid Harvi smislio ju je na Etni, u podrumu Franka Kornelisena, jer bela vina sa maceracijom nisu imala ni ime ni policu u prodavnici. Vinari tu reč nikada nisu zavoleli: Gravner svoja vina zove ćilibarnim, Kornelisen belim, a u Gruziji, gde se tako radilo oduvek, kažu amber. Plinije Stariji je pre dve hiljade godina delio vina na bela, žuta, crvena i crna – žuta su, priznaje i sam Harvi, naš oranž. Kod nas se kaže oranž ili narandžasto vino, a čuje se i ćilibarno.

Iz našeg bloga

Local Pickup Available