Malina, kisela višnja, jagoda, zemlja, zelene trave, kreda i tanka nota kvasca – nos gust i autentičan za Kadarku. U ukusu vino je sočno i voćno, sa prijatnom težinom u ustima, kiselost je visoka, tanini srednji i prašnjavi. U finišu dug trag višnje i zemljanost. Posle dekantacije buket se šire otvara.
Zanimljivo
Loze iz 1880. godine – isti onaj vinograd koji je dao ime flaši – preživele su filokseru s kraja XIX veka zahvaljujući peskovitom tlu Subotice: filoksera u pesku ne opstaje. Zato su koreni ovde sopstveni, bez američke podloge, što je retkost za evropsku kadarku. Većina današnjih loza ovog sorta kalemljena je posle filokserne katastrofe.
Loze ovde ne žive u redovima na špaliru, već kao zasebni čokoti. Između njih – voćke: kajsije, šljive, kruške. Tako nastaje mešovita sadnja, kakva je bila u seljačkim domaćinstvima Panonske nizije pre industrijalizacije vinarstva. Današnji agronomi to ne vole – teško se obrađuje mehanizacijom. Ali kod Maurera mehanizacije i nema, samo ruke i konji.
Prinos sa ovih loza je oko 15 hektolitara po hektaru, tri puta niži od proseka za sortu. Starost i pesak daju malo bobica, ali gustih i koncentrisanih. Svaka flaša „Kadarka 1880" – to je otprilike kilogram grožđa sa čokota starog 145 godina.
Aromatičnost
Aromatičnost: 3/5
Telo
Telo: 2/5
Tanini
Tanini: 2/5
Kiselost
Kiselost: 4/5
Funky
Tako zovemo „specijalne efekte” u prirodnim vinima: životinjske note, salamuru, kombuhu. Nizak nivo — skoro klasika. Visok — vino je vrlo neobično.Funky: 2/5
Oskar Maurer je vinar četvrte generacije. Vinom se bavi od 1994, a ozbiljno od 2003, kada je sagradio podrum i proširio vinograde. Fan The Clasha i čuvar najstarijih čokota kadarke na svetu. Njegova vina stoje na kartama Michelin restorana u Evropi, a njega samog nazivaju rok-zvezdom srpskog prirodnog vinarstva.
Oskar radi sa grožđem koje skoro niko više ne gaji: kadarka, bakator, mezeš feher, kevidinka, sremska zelenika. Mnoge od ovih sorti bile su na ivici nestanka. On ih ne samo čuva – bira najbolje klonove, razmnožava ih i sadi na zapuštenim istorijskim parcelama. Kada je počeo da pravi bakator, šalio se: „Pravim najbolji i najgori bakator na svetu" – jer drugih proizvođača jednostavno nije bilo.